Kako se nositi s kroničnom boli

Autor: Marcus Baldwin
Datum Stvaranja: 21 Lipanj 2021
Datum Ažuriranja: 1 Srpanj 2024
Anonim
How to talk to your DOCTOR about OPIOIDS. By Dr. Andrea Furlan
Video: How to talk to your DOCTOR about OPIOIDS. By Dr. Andrea Furlan

Sadržaj

Kronična bol je bol koja traje dulje od šest mjeseci. Bol je uvijek problem. Događa se da osoba osjeća bol, ali je teško odrediti njezin intenzitet i pronaći odgovarajući tretman, jer je osjećaj boli vrlo subjektivan.U slučaju kronične boli postoje metode za njezino ublažavanje.

Koraci

Metoda 1 od 4: Lijekovi

  1. 1 Razgovarajte sa svojim liječnikom. Za početak posjetite terapeuta koji će vas pregledati, izvršiti početne pretrage i uputiti vas prema odgovarajućem stručnjaku ako je potrebno. Ako ste u prošlosti imali problema s alkoholom ili drogama, obavijestite svog liječnika jer to povećava rizik od razvoja ovisnosti o lijekovima protiv bolova.
    • Ako bol uzrokuje liječenje raka, posjetite onkologa. Specijalisti za ublažavanje boli i onkolozi imaju veliko iskustvo u liječenju različitih vrsta boli.
  2. 2 Odredite uzrok boli. Prvi korak je saznati što je uzrokovalo bol. Bol može biti povezana s bolestima poput artritisa, fibromijalgije, raka itd. Možda će biti potrebni dodatni testovi i studije, kao i vrijeme za utvrđivanje uzroka boli. Nakon što otkrijete uzrok, možete pristupiti planiranju liječenja.
    • Moguće je da ćete morati posjetiti mnogo različitih liječnika, uključujući reumatologa, ortopeda, neurologa i / ili fizioterapeuta i stručnjaka za rehabilitaciju.
  3. 3 Odaberite svoje lijekove. Nakon što utvrdi uzrok vaše boli, liječnik vam može preporučiti odgovarajuće lijekove. U pravilu se prvo koriste paracetamol (Panadol) ili nesteroidni protuupalni lijekovi (Aleve, Advil, aspirin). S obzirom na to, cilj je početi s lijekovima sa što manje nuspojava. Treba se strogo pridržavati uputa za uporabu. Ako imate bilo kakvih sumnji, razgovarajte sa svojim liječnikom, medicinskom sestrom ili ljekarnikom o tome kako i kada uzeti vaš lijek. Ako imate bilo kakvih nuspojava ili drugih problema, odmah ih prijavite svom liječniku.
    • Pod određenim uvjetima, triciklički antidepresivi, poput amitriptilina, koriste se za ublažavanje boli.
    • Liječnik može propisati treću vrstu lijekova protiv boli - inhibitore ponovne pohrane serotonina i norepinefrina, poput duloksetina (Simbalta).
    • Kortikosteroidni lijekovi koriste se prvenstveno u liječenju upalnih reumatskih bolesti i autoimunih poremećaja. Za akutnu bol ponekad se propisuje kratki tijek liječenja kortikosteroidima.
    • Pokazalo se da antikonvulzivi poput gabapentina (Neurontin) i pregabalina (Lyrica) pomažu nekim vrstama neuralgija, uključujući fibromijalgiju i neuropatije.
    • Obično su opijati rezervirani za slučajeve kada drugi lijekovi protiv boli ne pomažu. Opijati se trebaju uzimati samo kratko vrijeme i / ili nakon što je razvijen promišljen plan liječenja jer brzo postaju ovisni.
  4. 4 Pridržavajte se preporučene doze. Morate biti svjesni ispravne doze i pridržavati je se kako biste smanjili rizik od tolerancije (ovisnosti) o određenom lijeku protiv boli. Tolerancija je da se "tijelo s vremenom prilagođava na uzimanje lijeka, zbog čega prethodna doza ima manji učinak". Tako tijelo stječe, takoreći, "imunitet" na djelovanje lijeka.
    • Treba imati na umu da se tolerancija razlikuje od ovisnosti. Tolerancija znači da se tijelo navikava na lijek. Zbog toga je s vremenom potrebno sve više lijekova za postizanje istog učinka, a sve veće doze povećavaju rizik od opasnih nuspojava i slučajnog predoziranja. Poštivanje preporučene doze pomoći će usporiti proces navikavanja.
  5. 5 Radite timski s medicinskim osobljem. Posljednjih godina upravljanje bolovima postaje sve više interdisciplinarno uz uključivanje stručnjaka iz različitih područja, što pomaže u suočavanju s kroničnom boli na najučinkovitiji i najsigurniji način i maksimiziranju kvalitete života.
    • Tim za liječenje boli uključuje prije svega sebe.Osim toga, može uključivati ​​terapeuta i medicinske sestre, kao i masažera, radne i rehabilitacijske terapeute i fizioterapeuta. Također može uključivati ​​socijalne radnike, nutricioniste i druge stručnjake.
    • Uspostavite odgovarajući kontakt s relevantnim stručnjacima i iskoristite usluge koje vam mogu ponuditi.
  6. 6 Prijavite se na fizikalnu terapiju. Svakako razmislite o korištenju usluga fizioterapeuta. Fizioterapeut vam može pomoći u kontroli boli pomoću posebnih tehnika ublažavanja boli. Obično su to vježbe istezanja, vježbe fleksibilnosti, ručna terapija, korekcije držanja i savjetovanje o biomehanici tijela.

Metoda 2 od 4: Aktivirajte se

  1. 1 Održavajte društvene veze. Pokušajte ostati što društveno aktivniji i održavati odnose s onima oko sebe. S kroničnom boli ponekad želite biti sami i ne komunicirati ni s kim, ali zapamtite da vas komunikacija s drugim ljudima odvraća od boli i omogućuje vam da bar na neko vrijeme zaboravite na bol. Ljudska su bića društvena bića i iako ne želite uvijek biti okruženi ljudima, pokazalo se da društveni kontakt ima značajan utjecaj na percepciju boli.
    • Komunikacija može pomoći u ublažavanju usamljenosti i depresije, što može pogoršati kroničnu bol.
  2. 2 Potražite odgovarajuće grupe za podršku. Budući da ste, kao i svi drugi, društveno biće, pronalaženje ljudi koji razumiju izazove s kojima se susrećete pomoći će vam da se osjećate ugodnije. Osim toga, grupe za podršku mogu vam pomoći da se osjećate manje usamljeno. Članovi vaše grupe mogu vam dati korisne savjete i predložiti nove načine za suočavanje s boli.
    • Pokušajte na internetu pronaći grupu za podršku kroničnoj boli.
  3. 3 Vježbajte. Pokazalo se da tjelovježba povećava proizvodnju endorfina koji prirodno smanjuju bol. Osim toga, vježba jača mišiće i smanjuje rizik od pretilosti, srčanih bolesti i dijabetesa. Pokušajte s umjerenim vježbama poput joge, taijiquan gimnastike, hodanja, plivanja, biciklizma ili treninga snage.
    • Svakako provjerite s fizioterapeutom i drugim terapeutima kako biste utvrdili koje istezanje, snaga i aerobne vježbe su za vas najbolje.
    • Pronađite razinu tjelesne aktivnosti koja vam odgovara. Prevelika opterećenja mogu uzrokovati pojačanu bol sljedećeg dana; istodobno, premala tjelesna aktivnost može dovesti do daljnjih problema s boli i pokretljivošću. Odaberite odgovarajuću razinu vježbe i aktivnosti.
  4. 4 Odvratite pozornost. Različite aktivnosti mogu vam pomoći da okupirate svoj um i tijelo i skinete misli s boli koju doživljavate. Na primjer, pokušajte čitati knjigu ili slušati glazbu. Ove vam aktivnosti možda neće pomoći da potpuno zaboravite na bol, ali vam mogu pomoći da je bolje kontrolirate.
    • Razmislite o hobiju. To će vam omogućiti da češće izlazite iz kuće i komunicirate s drugim ljudima.

Metoda 3 od 4: Smanjite stres

  1. 1 Isprobajte vježbe duboko disanje. Duboko disanje jedna je od tehnika opuštanja koja može pomoći u smanjenju razine stresa. Naučite se opustiti kako biste ublažili bol.
    • Lezite leđima na ravnu površinu. Postavite jastuke ispod koljena i vrata kako biste se osjećali ugodno. Dlanove stavite na trbuh tik ispod grudnog koša. Spojite prste obje ruke tako da osjetite svaki prst i vidite radite li vježbe ispravno. Polako, duboko udahnite kroz nos tako da vam se trbuh podigne. Dakle, dok dišete, koristite dijafragmu, a ne prsa.U tom bi se slučaju prsti koji leže na trbuhu trebali odvojiti. Izdahnite zrak kroz usta. Radite ove vježbe što je moguće češće.
    • Vježbajte kineske vježbe disanja qigong. Sjednite u udoban položaj. To će odmah uspostaviti prirodni ritam disanja. Tri puta kratko udahnite kroz nos. Na prvi udah podignite ruke i ispružite ih ispred sebe u razini ramena. Na drugom udisaju raširite ruke u stranu tako da ostanu u razini ramena. Na treći udah podignite ruke iznad glave. Vježbu ponovite 10-12 puta.
    • Ako tijekom vršenja bilo koje vježbe osjetite vrtoglavicu, prestanite. Radite ove vježbe koliko god često želite.
  2. 2 Učinite progresivno opuštanje mišića. Drugi način za smanjenje stresa i suočavanje s boli je progresivno opuštanje mišića. Počnite s nožnim prstima. Savijte nožne prste i zategnite ih. Držite ih u ovom položaju 5-10 sekundi. Zatim polako opustite prste.
    • Premjestite se na noge. Zategnite sve mišiće na stopalima i držite ih napetim 5-10 sekundi. Zatim polako opustite mišiće na stopalima.
    • Prijeđite na mišiće teladi, zatim na bedra, trbuh, ruke, vrat i lice. Uzastopno napnite mišiće u svakom dijelu tijela, a zatim ih polako opustite.
  3. 3 Vježbajte pozitivnu vizualizaciju. Pozitivna vizualizacija može biti oblik meditacije. Pozitivna vizualizacija i meditacija mogu pomoći u smanjenju stresa, smanjenju nelagode i ublažavanju boli.
    • Pronađite udobno sjedalo i raskomotite se. Prisjetite se bilo kojeg od svojih omiljenih mjesta. Zatvorite oči i prisjetite se ovog mjesta. Pokušajte to što jasnije vizualizirati.
    • Duboko dišite dok vizualizirate. Ne brinite ako zamišljena slika nestane. U tom slučaju samo duboko udahnite i pokušajte ponovno.
    • Dok ne steknete neko iskustvo, možda ćete morati zamisliti sliku nekoliko puta.
    • Pokušajte vizualizirati u trenutku kada vam nitko ne smeta.
    • Potražite odgovarajuće videozapise na YouTubeu ili instalirajte odgovarajuću aplikaciju na svoj mobilni telefon.
  4. 4 Primijenite pozitivne afirmacije. Pozitivne afirmacije mogu vam pomoći promijeniti percepciju boli i podići vaše raspoloženje. Govorite naglas o sebi i svojoj boli. Pozitivne riječi o sebi pomoći će vam da lakše podnesete bol. Neki ljudi naljepljuju pozitivne fraze i postavljaju ih na različita istaknuta mjesta. Pritom koristite prezent i pokušajte što češće ponavljati ohrabrujuće riječi. Sljedeći izrazi prikladni su kao pozitivne afirmacije:
    • Da, mogu.
    • Mogu podnijeti bol.
    • Postajem bolji.
    • Svakim danom se osjećam bolje.
    • Mogu kontrolirati bol.

Metoda 4 od 4: Alternativne metode

  1. 1 Pokušajte posjetiti kiropraktičara. Kiropraktičari rade na ispravljanju i usklađivanju mišićno -koštanog sustava, što ubrzava zacjeljivanje i smanjuje bol. Kiropraktička njega obično se smatra alternativnim tretmanom za bolove u mišićima, zglobovima, kostima, hrskavici, ligamentima i tetivama. Kiropraktika se najčešće koristi za ublažavanje bolova u leđima, nogama i vratu.
  2. 2 Razmislite o upotrebi akupunkture. Drugi uobičajeni alternativni način liječenja kronične boli je akupunktura. Akupunktura može biti vrlo učinkovit način za ublažavanje boli od artritisa, migrene i drugih oblika kronične boli.
    • Prije nego pribjegnete akupunkturi, odvojite malo vremena da se upoznate s ovom metodom, razmislite je li ona prava za vas i potražite iskusnog i uhodanog akupunkturista.
    • Provjerite sa svojim liječnikom o mogućnosti korištenja akupunkture ili kiropraktike.
  3. 3 Učinite masažu. Masaža ne samo da će ublažiti napetost, već će i smanjiti stres. Oba ova čimbenika mogu pogoršati bol. Masaža pomaže kod svih vrsta bolova, osobito kod bolova u leđima i vratu.
    • Pronađite terapeuta za masažu koji je specijaliziran za kronično ublažavanje boli.
    • Kod fibromialgije redovita masaža može biti vrlo bolna, pa se obratite svom masažnom terapeutu kako biste pronašli nježnu i laganu masažnu metodu koja vam odgovara.
  4. 4 Isprobajte biofeedback. Drugi alternativni način liječenja je uporaba povratnih tehnika i drugih suvremenih medicinskih uređaja, uključujući neurostimulatore i infuzijske pumpe. Razgovarajte sa svojim liječnikom o metodama koje odgovaraju vama.
    • Biofeedback pričvršćuje senzore na vaše tijelo kako bi pratili reakcije vašeg tijela. Uz pomoć informacija s ovih senzora, možete naučiti kontrolirati određene funkcije i impulse svog tijela.
    • Postoje i moderniji "nosivi" uređaji i zakrpe koji pomažu u ublažavanju boli u raznim slučajevima. Na primjer, postoje trake za glavu od migrene, flasteri za ublažavanje bolova u mišićima, uređaji za ublažavanje bolova u zglobovima i elektrostimulatori (često se nazivaju i uređaji za elektrostimulaciju).
  5. 5 Isprobajte protuupalnu dijetu. Istraživanja su pokazala da upala može značajno pridonijeti kroničnoj boli. Dok su istraživanja još u tijeku, moguće je da prehrana može biti korisna - možda ćete moći smanjiti bol izbjegavanjem određene hrane i uključivanjem hrane koja ima protuupalna svojstva u vašoj prehrani.
    • Protuupalna dijeta slična je mediteranskoj. Jedite puno voća i povrća, orahe koristite kao međuobrok i jedite ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama i zdravim masnoćama (mono i polinezasićene).
    • U svoju prehranu uključite protuupalne začine poput kurkume, đumbira, cimeta, češnjaka, klinčića, kajenskog i crnog papra.
    • Izbjegavajte hranu koja sadrži šećere, zasićene masti, trans masti, prekomjerne količine omega-6 masnih kiselina, gluten, kazein, rafinirane ugljikohidrate, mononatrijev glutamat, aspartam i alkohol.